Višnja se retko jede sveža — njena izrazita kiselost je namenjena preradi. Džem od višnje, sok, kompot, višnjevača rakija i višnjev liker su klasici srpskih domaćinstava. Direktna kupovina od proizvođača u toku kratke sezone (jun–jul) daje pristup svežem voću za preradu, pre nego što ode u zamrzivač.
Višnja (Prunus cerasus) je koštičava voćka bliskog srodstva s trešnjom, ali potpuno drugačijeg ukusa i namene. Dugo je bila gotovo divlja voćka — rasla je u dvorištima bez posebne nege. Danas se gaje komercijalne sorte, od kojih je Oblačinska postala srpski brend prepoznat u Evropi.
0 proizvođača na dinja.rs
Nema proizvođača u ovoj kategoriji još uvek.
Vi ste proizvođač? Budite prvi — kreirajte profil.
Prijavite gazdinstvoOblačinsko višnjarstvo je geografski brend — Oblačina kod Aleksinca je mesto nastanka sorte koja nosi to ime. Oblačinska višnja je manja od gajenih sorti, intenzivno crvena do tamno crvena i karakteristično kisela. Upravo ta kiselost čini je idealnom za preradu — i razlog je zašto se i dalje gaji u opsegu koji premašuje domaće potrebe za svežom konzumacijom.
| Parametar | Vrednost |
|---|---|
| Sezona berbe | Jun–jul |
| Boja ploda | Svetlocrvena do tamno crvena |
| Ukus | Kiselo do kiselo-slatko |
| Prosečna masa ploda | 3–6 g |
| Popularne sorte | Oblačinska, Marela, Šumadinka, Kelleris 16 |
| Energetska vrednost | 50 kcal / 100 g |
| Ugljeni hidrati | 12,2 g / 100 g |
| Vitamin C | 10 mg / 100 g |
| Kalijum | 173 mg / 100 g |
| Antocijani | Visok sadržaj (daje tamnu boju soku) |
| Čuvanje sveže | 2–4 dana u frižideru |
| Upotreba | Džem, sok, kompot, liker, zamrznuto |
Oblačinska višnja je autohtona srpska sorta nastala selekcijom u okrugu Aleksinac — ime je dobila po selu Oblačina. Oblačinska je samoplodna sorta, što znači da ne treba drugu sortu za oprašivanje — bitna prednost za manje zasade. Plodovi su sitni do srednji (3–4 g), intenzivno kiseli i tamnocrvene boje. Visok udeo antocijana daje soku karakterističnu boju koja je prepoznatljiva na evropskom tržištu.
Višnja i trešnja su različite vrste unutar roda Prunus. Trešnja (Prunus avium) je slatka i jede se sveža. Višnja (Prunus cerasus) je kisela i predviđena za preradu. Po izgledu se mogu pomešati — obe su okrugle, crvene, na peteljci — ali ukus odmah razlikuje. Kod višnje, kiselost dolazi od višeg sadržaja organskih kiselina (jabučne i limunske), dok trešnja ima isti kiselinski sastav ali znatno više šećera. Višnja ne može biti slatka — to je biohemijska karakteristika vrste.
Višnja sazreva u junu i julu, s kratkim sezonskim prozorom. Za preradu (džem, sok) se bere nešto ranije — kad je crvena ali još čvrsta. Za kompot, može nešto zrelija. Za rakiju, bere se potpuno zrela ili blago prezrela — tada je sadržaj šećera na maksimumu i fermentacija teče efikasno. Višnja ne podnosi čekanje posle berbe — rok trajanja sveže je svega 2–4 dana.
Višnja je gotovo isključivo voće za preradu u srpskim kuhinjama: - Džem: intenzivno crvena, bogata pektinom, idealna za geliranje - Sok: tamnocrveni višnjev sok, prirodno kiseo - Kompot: sačuvane celo voće u sirupu - Višnjevača rakija: od fermentovane zrele višnje - Liker (višnjevka): maceracija u rakiji ili votki s šećerom - Zamrznuto: za upotrebu van sezone u svim receptima
Sveže višnje drže se u frižideru 2–4 dana, bez pranja. Za preradu je idealno raditi odmah po kupovini. Za zamrzavanje: operite, osušite, uklonite peteljku i zamrznite u jednom sloju. Možete zamrznuti s košticom ili bez. Zamrznute višnje su jednako dobre za džem i kompot kao sveže — termičkom obradom razlika nestaje.
Višnja je poznata kao "super-voće" zbog svog hemijskog sastava. Višnje su bogate antocijaninima, moćnim antioksidansima koji daju boju plodu, ali i pomažu u borbi protiv upalnih procesa u telu. Umerena konzumacija višnjevače tradicionalno se preporučuje kao pomoć za cirkulaciju i poboljšanje varenja.