Paradajz predstavlja jednu od najvažnijih i najraznovrsnijih povrtarskih kultura u svetskoj kuhinji. Iako se botanički svrstava u voće, u kulinarstvu i nutriciji tretira se kao povrće bez kojeg je nemoguće zamisliti zdravu ishranu. Njegova specifična kombinacija slatkoće, kiselosti i bogatstva likopena čini ga ne samo ukusnim, već i jednim od najjačih prirodnih saveznika u prevenciji mnogih oboljenja. Bez obzira na to da li se koristi u svežem stanju, kao osnova za soseve ili sušen na suncu, paradajz je niskokalorična namirnica koja pruža maksimalnu biološku vrednost svakom obroku.
3 proizvođača na dinja.rs
| Parametar | Vrednost |
|---|---|
| Energetska vrednost | 18–22 kcal |
| Proteini | 0.9g |
| Masti | 0.2g |
| Ugljeni hidrati | 3.9g |
| Dijetalna vlakna | 1.2g |
| Vitamin C | 14mg |
| Kalijum | 237mg |
| Likopen | 2.5–5.0mg |
Ovo je sorta koju najčešće povezujemo sa tradicionalnim baštama. Plodovi su krupni, mesnati i veoma sočni. Zbog svog punog ukusa, idealan je za pripremu svežih salata, ali i za kuvanje domaćeg soka od paradajza.
Minijaturni plodovi čeri paradajza poznati su po svojoj intenzivnoj slatkoći i hrskavoj kožici. Dolaze u raznim bojama – od jarko crvene do žute i crne. Savršen su izbor za grickanje, dekoraciju jela i pripremu brzih mediteranskih pasta.
Prepoznatljiv po svom duguljastom obliku, šljivar sadrži manje vode i semena, a više "mesa". Zbog ove strukture, on je prvi izbor za pripremu gustih sosova, pelata i za sušenje, jer zadržava svoju čvrstinu i aromu tokom termičke obrade.
Jedna od najstarijih i najcenjenijih sorti među gurmanima. Specifičnog je oblika koji podseća na srce, sa tankom kožicom i skoro potpuno mesnatom unutrašnjošću. Njegov ukus je blag, slatkast i mirisan, što ga čini kraljem svake letnje trpeze.
Redovna konzumacija paradajza doprinosi opštem blagostanju organizma kroz nekoliko ključnih aspekata.