Pačije jaje je za oko 30–50% veće od prosečnog kokošijeg jajeta i teži između 70 i 90 grama. Žumance je proporcionalno krupnije i kremastije, a belance je gušće i providnije. Ta razlika u sastavu čini pačija jaja posebno traženim u poslastičarstvu — kolači i biskviti pečeni s pačijim jajima imaju bogatiju teksturu i intenzivniji ukus nego oni pripremljeni s kokošijim.
Patke nose manje od kokoši, a pačija jaja se teže pronalaze na tržištu. Na ovoj stranici možete pronaći gazdinstva koja drže patke i prodaju sveža pačija jaja, direktno stupiti u kontakt i dogovoriti kupovinu.
0 proizvođača na dinja.rs
Nema proizvođača u ovoj kategoriji još uvek.
Vi ste proizvođač? Budite prvi — kreirajte profil.
Prijavite gazdinstvoPatke su tradicionalno bile deo svakog većeg seoskog gazdinstva u Srbiji, ali uzgoj isključivo radi jaja nikad nije bio masovan. Danas su pačija jaja specialty proizvod — traže ih poslastičari, ljubitelji domaće hrane i oni koji znaju razliku. Rasa patke utiče na veličinu i boju ljuske: Kembel i Indijska trkaća patka nose bela do kremasta jaja, dok neke mediteranske rase daju jaja sivoplave ljuske.
| Parametar | Vrednost |
|---|---|
| Kalorije | 130 kcal |
| Proteini | 9 g |
| Masti | 9,5 g |
| Zasićene masti | 2,5 g |
| Holesterol | ~620 mg |
| Ugljeni hidrati | 1 g |
| Vitamin B12 | ~3,8 µg (158% dnevne doze) |
| Selen | ~25 µg |
| Omega-3 masne kiseline | Više nego u kokošijem |
| Težina jajeta | 70–90 g |
| Boja ljuske | Bela, kremasta ili sivoplava |
| Rok trajanja (frižider) | 4–6 nedelja |
Odgovor leži u sastavu žumanceta. Pačije žumance sadrži više masti i lecitina nego kokošije — a upravo lecitin je emulgator koji veže vodu i mast u testu, dajući finijim kolačima svilenkastu strukturu. Biskvit pečen s pačijim jajima raste više, zadržava vlažnost duže i ima intenzivniji ukus. Profesionalni poslastičari koji rade s pačijim jajima retko se vraćaju na kokošija.
Za razliku od kokošijih jaja gde boja ljuske ne govori ništa o sadržaju, kod pačijih jaja boja delimično otkriva pasminu. Bela i kremasta jaja dolaze od većine komercijalnih rasa (Kembel, Pekin). Sivoplava do zelenkasta jaja karakteristična su za neke azijske rase i smatra se da imaju nešto deblju ljusku. U svakom slučaju, ljuska pačijeg jajeta je znatno deblja i čvršća od kokošijeg — što jajetu daje bolju zaštitu i duži rok trajanja.
Patke su sezonske nosilje — intenzivno nose od februara do avgusta, a tokom jeseni i zime produkcija pada ili se potpuno zaustavi. Za razliku od industrijskih kokoši koje su pod veštačkim svetlom 16 sati dnevno, patke na gazdinstvima slede prirodni fotoperiod. To znači da je ponuda pačijih jaja u Srbiji u direktnoj vezi s godišnjim dobom.
U kulinarstvu se pačija jaja koriste svuda gde bi se koristila kokošija — ali rezultat je bogatiji. Kuvana na meko ili pržena, daju kremastiju, puniju teksturu. U testu za palačinke ili vafle, bogatije žumance daje intenzivniji ukus. Posebno su cenjena u pravljenju domaće testenine — pasta od pačijih jaja ima duboko žutu boju i svilenkastu teksturu koja se razlikuje od testenine s kokošijim jajima.
Zbog deblje ljuske, pačija jaja traju duže od kokošijih. U frižideru mogu stajati 4 do 6 nedelja od nošenja. Na sobnoj temperaturi, neoprana, traju oko 2–3 nedelje. Isto pravilo kao i za kokošija: ako je jaje oprano, mora odmah u frižider jer je kutikula uklonjena. Svežinu proverite testom vode.
Deo ljudi koji su alergični na kokošija jaja podnosi pačija bez reakcije — alergeni u ta dva tipa jaja nisu identični. Međutim, ovo nije univerzalno pravilo i ne treba ga uzimati kao medicinsku preporuku. Ako imate poznatu alergiju na jaja, konsultujte lekara pre nego što probate pačija.